O projektu

Parlamenti spadaju među najmoćnije institucije i u demokratskim i nedemokratskim zemljama. Informacije o jihovim članovima, aktivnostima članova, zakonodavnom procesu i njegovim rezultatima su prema tome najvažniji dijelovi informacija proizvedenih od strane javnog sektora. Ključna stvar za transparentno, pravedno i efektno upravljanje je pravovremeno, kompletno i objektivno objavljivanje informacija iz parlamenta, te besplatna dostupnost i korištenje tih informacija.

Pored toga, tehnologije u 21. vijeku omogućuju da se ove informacije objavljuju online, što uveliko povećava njihovu dostupnost i koristnost. Međunarodno prepoznata praksa je da javni sektor objavljuje ove informacije u formu tzv. open data, što eliminiše sve pravne ili tehničke prepreke za pribavljanje i korištenje ovih informacija.

Cilj ovog projekta je da ispita dostupnost i otvorenost parlamentarnih podataka u više zemlja, da poveća njihovu otvorenost i da izradi specifične aplikacije koje koriste parlamentarne podatke da povećaju političku odgovornost članova parlamenta i politički angažman građana.

Projekat do sada pokriva sljedeće zemlje i domove njihovih državnih parlamenata: Albanija (Parlament), Bosna i Hercegovina (Predstavnički dom, Dom naroda), Češka Republika (Zastupnički dom, Senat), Mađarska(Narodna skupština), Kosovo (Skupština), Makedonija (Skupština), Crna Gora (Skupština), Poljska (Zastupnički dom, Senat), Srbija (Narodna skupština), Slovačka (Nacionalno vijeće). Cilj nam je da u budućnosti proširimo opseg projekta, te da pokrijemo sljedeće zemlje i domove njihovih državnih parlamenata: Armenija (Narodna skupština), Azerbejdžan (Narodna skupština), Bjelorusija (Predstavnički dom, Republičko vijeće), Gruzija (Parlament), Moldavija (Parlament), Ukrajina (Vrhovno vijeće).

Svaki od ovih domova parlamenta je ocijenjen koristeći opsežnu anketu u kojoj se ispitivala dostupnost 52 ključne vrste parlamentarnih podataka na zvaničnim sajtovima parlamenata. Domovi su nakon toga upoređeni koristeći rigoroznu i objektivnu metodologiju kako bi se identificirale specifične prednosti i mane, kao i specifična rješenja koja već postoje u jednoj, a mogla bi se iskoristiti da se smanje nedostaci u drugoj zemlji.

Kako bismo povećali otvorenost parlamentarnih podataka u gorenavedenim zemljama, razvili smo zajedničku bazu podataka. Ona se primarno sastoji od informacija o članovima parlamenata, rezultata glasanja tokom sjednica i transkripata govora koje su parlamentarci davali tokom sjednica. Razvili smo i web scrapere zvaničnih parlamentarnih sajtova koji pružaju ovu vrstu informacija. Ovi scraperi redovno skidaju podatke sa ovih sajtova, koji se onda pretvaraju u zajednički standard podataka baziran na međunarodno priznatom Popolo standardu parlamentarnih podataka. Bazi podataka se može pristupiti koristeći API-a. Ovaj sajt također prikazuje primjere specifičnih aplikacija razvijenih na osnovu ovih podataka.

Na ovom projektu surađuju sljedeće organizacije: KohoVolit.eu (Češka Republika i Slovačka), CRTA (Srbija), Institut za europske politike (Makedonija), Fondacija ePanstwo (Poljska), K-Monitor (Mađarska), KRIIK (Albanija), Zašto ne (Bosna i Hercegovina). Financiran je od strane Međunarodnog Višegrad fonda. Projekat podržava međunarodne napore za povećanje dostupnosti, otvorenosti i korisnosti parlamentarnih podataka, posebno Deklaraciju o otvorenosti parlamenata, međunarodni sporazum koji definiše standarde i najbolje prakse vezane za transparentnost parlamenata i Poplus, globalnu federaciju programera u civilnom društvu.